Tjednik Winzer: Monetarna i fiskalna politika nisu u skladu s ekonomskim ciklusom

Zašto središnje banke povećavaju svoje kamatne stope? Zato što se trenutno makroekonomsko okruženje najbolje može opisati kao inflacijski rast. Gospodarska aktivnost ostaje snažna, dok je inflacija iznad ciljeva središnjih banaka. Istovremeno, procvat umjetne inteligencije povećava pritisak na potražnju i cijene kroz visoke razine ulaganja u podatkovne centre, poluvodiče, opskrbu energijom i infrastrukturu.

Unatoč takvom okruženju, realne – tj. prilagođene inflaciji – kamatne stope u nekoliko su gospodarstava dugo vremena ostale blizu nule ili čak ispod nule. Monetarna politika stoga je bila više potporna nego restriktivna. Fiskalna politika, u međuvremenu, do sada je pokazala malo znakova vjerodostojne konsolidacije visokih proračunskih deficita. Međutim, istovremeno ekspanzivne monetarne i fiskalne politike teško je uskladiti s razdobljem snažnog rasta i povišene inflacije.

Tržišta obveznica reagirala su na ovu neravnotežu rastućim prinosima. Blagonaklono tumačenje je da su predvidjela potrebna povećanja kamatnih stopa. To je potkrijepljeno činjenicom da su porasli ne samo nominalni, već i realni prinosi. Ako središnje banke ne bi reagirale unatoč stalno visokoj inflaciji, mogli bi porasti i dugoročni prinosi. Međutim, u tom slučaju vjerojatno bi došlo do snažnijeg porasta inflacijskih očekivanja.

Pritisak na središnje banke i ministarstva financija

Prinosi dugoročnih državnih obveznica u osnovi se mogu podijeliti na dvije komponente: očekivanja budućih kratkoročnih kamatnih stopa i premiju ročnosti koja kompenzira ulagače za držanje obveznica s dužim rokom dospijeća.

Nedavni rast prinosa obilježilo je tzv. medvjeđe izravnavanje krivulje prinosa („bear flattening“). Prinosi su snažnije porasli na kraćem kraju krivulje, zbog čega se krivulja prinosa izravnala. Ovaj obrazac sugerira da su rastuća očekivanja za buduće kamatne stope bila važan pokretač većih prinosa – a time i gubitaka na tržištu obveznica. To ne isključuje u potpunosti utjecaj viših premija za ročnost i fiskalni rizik, ali njihova je uloga do sada bila sporedna.

Tržišno određivanje cijena trenutno ne signalizira akutnu krizu povjerenja u pogledu održivosti državnog duga. Ipak, prinosi se približavaju važnim pragovima. Što se dulje izdaje novi dug, a postojeći dug refinancira po višim kamatnim stopama, to više raste prosječna kamatna stopa na ukupni dug. To povećava pritisak na ministarstva financija da predstave vjerodostojne mjere za smanjenje primarnih deficita. Ako se takvi signali ne ostvare, premije za ročnost i fiskalni rizik mogle bi dodatno porasti.

Same riječi više nisu dovoljne.

Jedan od glavnih razloga ovogodišnjeg rasta inflacije su više cijene energije. Središnje banke ne mogu ni proizvoditi dodatnu naftu niti obnavljati opskrbne rute poremećene geopolitičkim događajima. Stoga monetarno pooštravanje ne rješava neposredni uzrok šoka cijena energije.

Međutim, to može pomoći u sprječavanju da početni cjenovni šok postane trajno ugrađen u plaće, korporativne cijene i inflacijska očekivanja. U nekoliko zemalja postoje znakovi usporavanja rasta plaća. To sugerira da bi se uporno visoka inflacija usluga mogla postupno smanjiti. Ipak, inflacija u mnogim gospodarstvima više puta je ostala iznad cilja od 2% od 2021. godine.

Okrivljavanje novih posebnih čimbenika svake godine za neuspjeh inflacije da se održivo vrati na ciljanu razinu postaje sve manje vjerodostojno. Prema trenutnim projekcijama Federalnih rezervi, inflacija se neće vratiti na 2% do 2029. godine. Samo ponovno potvrđivanje predanosti stabilnosti cijena više nije dovoljno u ovim uvjetima. Riječi moraju biti popraćene djelima ako se želi održati kredibilitet monetarne politike.

Središnje banke reagiraju

Europska središnja banka već je dva puta ove godine povećala svoju depozitnu kamatnu stopu, svaki put za 25 baznih bodova, s 2,0% na 2,5%. Svoj posljednji potez opravdala je ukazivanjem na uporne inflacijske pritiske te očekuje prosječnu inflaciju u eurozoni od 3,0% u 2026., 2,5% u 2027. i 2,1% u 2028.

U srijedu, 16. rujna 2026., američka središnja banka (Federal Reserve) jednoglasno je povisila ciljani raspon kamatne stope na federalne fondove za 25 baznih bodova, na 3,75–4,0 %. Središnja banka pritom je istaknula solidnu gospodarsku aktivnost, snažna ulaganja, stabilno tržište rada te i dalje povišenu inflaciju.

Banka Engleske ostavila je svoju referentnu kamatnu stopu nepromijenjenom na 3,75% 17. rujna 2026. Tri člana već su glasala za povećanje na 4%. Banka je naglasila da su do sada uočeni samo ograničeni sekundarni učinci šoka cijena energije, ali da će se rizici za inflaciju povećavati što dulje traje razdoblje visokih cijena energije.

Banka Japana objavila je 18. rujna 2026. povećanje s 1,0% na 1,25%.

Do srpnja 2027. tržišta predviđaju daljnja povećanja kamatnih stopa od oko 85 baznih bodova (= 0,85 postotnih bodova) za Europsku središnju banku, 76 baznih bodova za Federalne rezerve i oko 94 bazna boda za Bank of England i Bank of Japan. Stoga je pošteno govoriti o širokom ciklusu povećanja kamatnih stopa.

Fed šalje jasan signal

Povećanje kamatnih stopa Federalnih rezervi privuklo je posebnu pozornost. Odgovorne su za stabilnost cijena i maksimalnu zaposlenost u najvećem svjetskom gospodarstvu i najvažnijem financijskom tržištu. Istodobno su se razvile napetosti između američke administracije i središnje banke. Nakon odluke, američki predsjednik ponovno je pozvao na značajno i brzo smanjenje kamatnih stopa.

Prošle godine, Fed je smanjio svoju referentnu kamatnu stopu u tri koraka s 4,5% na 3,75%. Ti su potezi opisani kao osiguranje od rastućih negativnih rizika za gospodarstvo i tržište rada. Međutim, strahovi od rizika do sada se nisu ostvarili u očekivanoj mjeri.

Predsjednik FED-a Kevin Warsh objasnio je najnoviju promjenu smjera jednostavnom dijagnozom: inflacija je bila previsoka i takva je bila predugo. Istodobno, činilo se da američko gospodarstvo jača. Zapošljavanje, prihodi privatnog sektora, poslovna ulaganja i kreditiranje su se poboljšali. FED je stoga povukao dio svoje monetarne podrške.

Iako je povećanje kamatnih stopa bilo očekivano, početna reakcija tržišta bila je u skladu s jastrebovim iznenađenjem. Cijene dionica privremeno su pale, dok su prinosi američkih državnih obveznica i očekivanja o budućem kretanju kamatnih stopa porasli. Istodobno, implicirana tržišna inflacijska očekivanja su pala, dok su realni prinosi porasli. Ovaj obrazac je u skladu s vjerodostojnim monetarnim zaoštravanjem: očekivane realne kamatne stope su više, ali niža dugoročna inflacijska očekivanja.

Više na dulje vrijeme

Nove projekcije FED-a također podupiru ovo tumačenje. U usporedbi s lipnjem, procjena gospodarskog rasta u 2026. godini povećana je na 2,3%. Prognoza inflacije povećana je na 3,7%, dok je očekivana stopa nezaposlenosti snižena na 4,1%.

Procjena dugoročne kamatne stope, koja se često tumači kao aproksimacija nominalne ravnotežne kamatne stope, ponovno je podignuta. Viša ravnotežna stopa podrazumijevala bi da je, uz nepromijenjenu kamatnu stopu, monetarna politika ekspanzivnija – ili manje restriktivna – nego što se prije pretpostavljalo.

Odluka je bila jednoglasna. Nove projekcije također signaliziraju barem još jedno povećanje kamatne stope u 2026. godini, dok medijan projekcije za kraj 2027. ukazuje na nepromijenjenu kamatnu stopu. Središnja poruka stoga nije samo „viša“, već „viša dulje vrijeme“.

Zaključak

Povećanje kamatnih stopa ispravlja važnu makroekonomsku neravnotežu. Snažan rast, ekspanzivna fiskalna politika i uporno visoka inflacija ukazuju na potrebu za višim realnim kamatnim stopama. Ako monetarna politika ostane previše labava u takvom okruženju, povećava se rizik od pregrijavanja i u realnom gospodarstvu i na financijskim tržištima.

Kratkoročno, više kamatne stope mogu opteretiti procjene dionica i obveznica. Međutim, dugoročno je važnije očuvati kredibilitet monetarne politike. Vjerodostojna središnja banka učvršćuje inflacijska očekivanja, štiti kupovnu moć i smanjuje rizik od još agresivnijeg povećanja kamatnih stopa u kasnijoj fazi.

„Više kamatne stope dulje vrijeme“ stoga nije samo teret za financijska tržišta. To je također nužan signal stabilnosti.

 

Izjava o odricanju od odgovornosti

Ovaj izvještaj je sredstvo promidžbe. Ukoliko nije drugačije navedeno, izvor podataka je Erste Asset Management d.o.o. Komuniciramo na hrvatskom i engleskom jeziku. Prospekt (kao i eventualne izmjene prospekta) objavljen je u skladu sa Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne Novine NN 44/16, 126/19 i 110/21, 76/22).

Prospekt i ključni podaci za ulagatelje dostupni su svim zainteresiranim osobama besplatno, u sjedištu društva za upravljanje kao i u svim poslovnicama depozitara. Točan datum zadnje objave prospekta, jezici na kojima su ključni podaci za ulagatelje dostupni, kao i informacije o drugim mjestima na kojima su ti dokumenti dostupni objavljeni su na mrežnoj stranici www.erste-am.hr. Ovaj izvještaj sadrži dodatne informacije za naše ulagatelje koje ovise o razini znanja osobe zadužene za njihovo sastavljanje u vrijeme kad ih je sastavila.

Naše analize i zaključci općenite su naravi i ne uzimaju u obzir individualne potrebe naših ulagatelja vezano za povrate, poreznu situaciju ili sklonost riziku. Napominjemo da povijesni prinos nije pouzdan pokazatelj budućeg razvoja fonda.

Važne pravne napomene

Ovaj dokument je oglas. Osim ako nije drugačije naznačeno, izvor: Erste Asset Management GmbH. Jezik komunikacije prodajnih ureda je njemački, a jezici komunikacije Društva za upravljanje uključuju i engleski.

Prospekt za UCITS fondove (uključujući sve izmjene i dopune) pripremljen je i objavljen u skladu s odredbama InvFG-a 2011. s izmjenama i dopunama. Informacije za ulagače u skladu s § 21 AIFMG-a pripremljene su za alternativne investicijske fondove (AIF) kojima upravlja Erste Asset Management GmbH u skladu s odredbama AIFMG-a u vezi s InvFG-om 2011.

Trenutno važeće verzije prospekta, Informacije za ulagače u skladu s § 21 AIFMG-a i dokumenta s ključnim informacijama mogu se pronaći na web stranici www.erste-am.com pod rubrikom „Obvezne publikacije“ i zainteresirani ulagači ih mogu besplatno dobiti u uredima Društva za upravljanje i u uredima depozitarne banke. Točan datum najnovije objave prospekta, jezici na kojima je dostupan dokument s ključnim informacijama i sva druga mjesta na kojima se dokumenti mogu dobiti navedeni su na web stranici www.erste-am.com. Sažetak prava ulagača dostupan je na njemačkom i engleskom jeziku na web stranici www.erste-am.com/investor-rights a može se dobiti i od Društva za upravljanje.

Društvo za upravljanje može odlučiti o privremenom obustavljanju odredbi koje je poduzelo za prodaju certifikata udjela u drugim zemljama u skladu s regulatornim zahtjevima.

Napomena: Spremate se kupiti proizvod koji može biti teško razumjeti. Preporučujemo da pročitate navedene dokumente fonda prije donošenja investicijske odluke. Osim gore navedenih lokacija, ove dokumente možete besplatno dobiti u uredima referentne banke Sparkassen i uredima Erste Bank der oesterreichischen Sparkassen AG. Tim dokumentima možete pristupiti i elektronički na www.erste-am.com.

Napomena: Scenariji uspješnosti navedeni u dokumentu s ključnim informacijama temelje se na metodi izračuna koja je specificirana u uredbi EU. Budući razvoj tržišta ne može se točno predvidjeti. Prikazani scenariji uspješnosti samo predstavljaju potencijalnu zaradu, ali se temelje na zaradi u nedavnoj prošlosti. Stvarna zarada može biti niža od navedene. Naše analize i zaključci su općenite prirode i ne uzimaju u obzir individualne karakteristike naših ulagača u smislu zarade, oporezivanja, iskustva i znanja, investicijskog cilja, financijskog položaja, sposobnosti za gubitak i tolerancije na rizik.

Napomena: Prošla uspješnost nije pouzdan pokazatelj buduće uspješnosti fonda. Ulaganja u vrijednosne papire nose rizike uz ovdje predstavljene prilike. Vrijednost udjela i njihova zarada mogu rasti i padati. Promjene tečajeva također mogu imati pozitivan ili negativan učinak na vrijednost ulaganja. Iz tog razloga, prilikom otkupa udjela možete dobiti manje od prvobitno uloženog iznosa. Osobama koje su zainteresirane za kupnju udjela u investicijskim fondovima savjetuje se da prije donošenja investicijske odluke pročitaju trenutni prospekt/e fonda i Informacije za ulagače u skladu s § 21 AIFMG-a, posebno obavijesti o rizicima koje sadrže. Ako se valuta fonda razlikuje od domaće valute ulagača, promjene relevantnog tečaja mogu pozitivno ili negativno utjecati na vrijednost ulaganja i iznos troškova povezanih s fondom u domaćoj valuti.

Nije nam dopušteno izravno ili neizravno nuditi, prodavati, prenositi ili isporučivati ​​ovaj financijski proizvod fizičkim ili pravnim osobama čije se mjesto prebivališta ili domicila nalazi u zemlji u kojoj je to zakonski zabranjeno. U tom slučaju ne smijemo pružiti nikakve informacije o proizvodu.

Molimo pogledajte odgovarajuće informacije u prospektu fonda i Informacijama za ulagače u skladu s § 21 AIFMG-a za ograničenja prodaje fonda američkim ili ruskim državljanima.

Izričito se napominje da ova komunikacija ne daje nikakve investicijske preporuke, već samo izražava našu trenutnu procjenu tržišta. Stoga ova komunikacija nije zamjena za investicijski savjet, ne uzima u obzir zakonske propise usmjerene na promicanje neovisnosti financijskih analiza i ne podliježe zabrani trgovanja nakon distribucije financijskih analiza.

Ovaj dokument ne predstavlja prodajnu aktivnost Društva za upravljanje i stoga se ne može tumačiti kao ponuda za kupnju ili prodaju financijskih ili investicijskih instrumenata.

Erste Asset Management GmbH je povezano s referentnim bankama Sparkassen i Erste Bankom.

Molimo pročitajte i „Informacije o nama i našim uslugama vrijednosnih papira“ koje je objavila vaša banka.

Podložno tiskarskim pogreškama i pogreškama.